2112 potpisnika peticije
Zahvaljujemo svim sudonicima peticije na sudjelovanju u akciji koju smo pokrenuli. U rekordno kratkom vremenu smo prikupili 2112 potpisa. Ovjerili smo fotokopije listi s potpisima i jednu priložili uz primjedbe i prijedloge vezane za II. Izmjene i dopune PPUG Paga gdje smo izričito tražili da se kanal briše iz Prostornog plana grada Paga.
U ime udruga moram spomenuti da smo izuzetno zadovoljni odazivom ljudi, njihovoj pomoći i volontiranju. Peticiju su potpisivali i stari i mladi. Svima nam je jasno da nam taj kanal ne nosi ništa dobro.
Akciju potpisivanja peticije nastavljamo i dalje radi procedure procjene utjecaja na okoliš.
Hvala svima i u nastavku pročitajte primjedbe i prijedlog na II. Izmjene i dopune PPUG Paga.
Predmet: 2. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Paga
PRIJEDLOG: Tražimo da se iz Prostornog plana Grada Paga briše Plovni kanal grad Pag – Košljun kao i sve druge provedbene odredbe koje se odnose na kanal grad Pag – Košljun, zbog prevladavajućeg javnog interesa.
Obrazloženje:
Otok Pag poznat je po buri, siru, janjetini i čipki. No isto tako je manje poznat i po svojem krajobrazu koju je stvorila velikim dijelom priroda, i sami ljudi, stanovnici ovoga otoka. Oni su poštujući prirodu zajedno stvorili jedinstveni krajobraz. Suživot ljudi i prirode se na ovom otoku mogu vidjeti i fotografirati. Suhozide koji presjecaju brda stvorile su vrijedne ruke Pažana i oni su dio krajobrazne raznolikosti koji se mogu vidjeti na otoku. U podnožju brda plitke lagune postale su solane ispresjecane nasipima od ilovače. Stoljećima su stanovnici živjeli od proizvodnje soli, a da nisu poremetili eko sustav.
To je prepoznao i program NATURA 2000 koji je proglasila područje Solane Pag ekološkom mrežom.
NATURA 2000 – Hrvatska predstavlja ekološku mrežu s nizom lokaliteta koji su ključna uporišta za dugoročno očuvanje europski ugroženih vrsta i staništa. Veliki broj lokaliteta i površina koju prekrivaju ukazuje na iznimno bogatstvo biološke raznolikosti Hrvatske te na značajan doprinos ekološkoj mreži Europske Unije.
Vlada Republike Hrvatske je temeljem članka 58. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) donijela Uredbu o proglašenju ekološke mreže (NN109/07) prilogom1.2. močvarno stanište Solana Pag pod šifrom HR4000003 utvrđeno je kao područje ekološke mreže.
Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Ova vrlo produktivna staništa posebno su važna zbog bogatstva i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta.
Mediteranske močvare danas su rijetkost i njihovo značenje stalno raste s obzirom na sve veću ugroženost močvarne ornitofaune i nestanak močvarnih staništa u cijeloj Evropi.
Na otocima i uz obalu ostalo je još jako malo močvara. Močvarna staništa prisutna su i na otoku Pagu, koji slovi kao otok kamena pa je ova činjenica još zanimljivija.
Močvarno stanište Solane Pag jedno je od četiri staništa kojim se može pohvaliti otok. Ovo močvarno stanište jedino je umjetno stvoreno i prvi put se spominje 999. godine u oporuci Agrape kćeri zadarskog tribuna Dabra iako Solana datira još iz starije prošlosti.
Sami bazeni, kanali i nasipi oko bazena su dio ekološke mreže. To su posebni i vrlo osjetljivi eko sustavi koji u sebi sadrže i endemične vrste riba i vrlo ugrožene vrste ptica koji se nalaze na Crvenom popisu ugroženih vrsta RH. Imamo ribe koje žive u samim bazenima soli, ptice koje se isključivo gnijezde na nasipima i uz rubove bazena. To zna mali broj ljudi , obično zaljubljenika u ornitologiju.
U staništu Solane Pag najveće je gnjezdište morskih kulika, izuzetno ugrožene ptice koja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih vrsta ptica. Prema podacima iz Nacionalne ekološke mreže, ovo stanište je kritično ugroženo, a kao razlozi se navode, između ostalog, lov i krivolov, divlja gradnja, odumiranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva. Mjere zaštite koje Hrvatska treba provoditi kao zemlja potpisnica Ramsarske konvencije su zakonska zaštita preostalih očuvanih močvarnih staništa, regulacija lova i krivolova, zabrana odlaganja građevinskog materijala te potpora solanama radi opstanka tradicionalnog načina proizvodnje.
Kanal Grad Pag – Košljun bi uništio ovaj jedinstven eko sustav i suživot ljudi, prirode i ekonomije.
Naša uvala je jedinstvena, i samo svojom prirodnom ljepotom može privući turiste.
Paška Bura također je jedinstvena, a upravo je ona najveći problem nautičara koji za nevremena, u širokom luku zaobilaze pašku uvalu. Kanal to zasigurno neće promijeniti.
Protivimo se realizaciji takvog projekta, koji je uz to što je potpuno nepotreban, u konačnici vrlo štetan za naš grad, za naš okoliš i za nas osobno.
Kopanjem kanala, direktno se uništava naš Stari grad, naši magazini soli, naša Solana! Nestaje naše ljekovito blato, nestaje mrjestilište riba našeg zaljeva! Velikim radovima na iskopu kanala, koji bi prema procjenama trajali punih sedam godina, uništava se upravo naš turizam! Grad Pag postao bi veliko gradilište! A odlaganjem iskopanog materijala, kao ''nus proizvod'' nastalo bi novih 340 hektara nove građevinske zone. Na kojima bi za čas niknula nova apartmanska naselja, a korist od njih imali bi neki drugi ljudi, dok bi nama Pažanima preostalo samo da gurnemo ključ u bravu naših starih apartmana.
Grad bi bio podijeljen na dva dijela, a dva pokretna mosta bila bi jedini mogući prijelaz iz centra grada na Prosiku, Vodice, Svetu Jelenu….
Izgradnjom kanala, nema više nasipa. Za prolaz automobilom, isto kao i za prolaz stada ovaca, biti će potrebno čekati da se mostovi spuste!
Sam Državni zavod za zaštitu prirode je u svom mišljenju za ovaj zahvat naglasilo da „zahvat Kanal Grad Pag – Košljun bitno mijena prometnu, gospodarsku i turističku aktivnost gravitirajućeg prostora. Također naglašavaju da se planirani zahvat nalazi unutar ili u neposrednoj blizini 7 ekoloških mreža: „HR4000003 Solana Pag“, „HR3000042 Košljunski zaljev“, „HR3000269 Spilja u uvali Tihovac“, „HR2001096 Otok Pag II“ „HR4000004 Velo i Malo blato „ važnih za divlje svojte i stanišne tipove, međunarodnog važnog područja za ptice „HR1000023 Sjeverozapadna Dalmacija i Pag“ te unutar ekološkog koridora (migracijskog puta) „HR2001136 Koridor za morske kornjače“.
Predmetnim zahvatom planiraju se znatne količine iskopa, nasipavanje mora te emisije krutih čestica u zrak uslijed miniranja i iskapanja kao i buka uslijed miniranja i rada građevinskih strojeva te se ne može isključiti značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost navedenih područja ekoloških mreža.“
Ovo mišljenje Zavoda za zaštitu prirode možemo primjeniti i na ljude koji ovdje stalno ili povremeno žive te negativan utjecaj ovih zahvata na njihov život, zdravlje i posao.
Velika većina domicilnog stanovništva se bavi turizmom, stočarstvom i poljoprivredom koje ovaj zahvat neposredno i posredno ugrožava stvarajući od ovog prekrasnog krajolika jednu ogromnu građevinsku zonu od 340 ha i to u tijeku najmanje 7 godina i nepovratno devastira i mijenja prostor i krajobraz.
Nasipavanjem mora koje je planirano zatrpava se ljekovito blato i zalog našeg budućeg turističkog razvoja, zatrpava se ulaz i izlaz mora u Solanu i mrijestilišta raznih ribljih vrsta i školjkaša. Nasipavanjem, more koje je u vlasništvu RH se urbanizira i privatizira te stvara novi grad unutar postojećeg grada po obuhvatu i većeg od sadašnjeg.
Što će se nasipavati i kakva je geološka struktura terena koje je predviđeno za nasipanje i ono koje je predviđeno za iskapanje govori slijedeći tekst sa Radio Paga (Intervju s g. Antom Vlahovićem)
„Stvar je u tome da je starije nabrano gorje iznad mlađeg što je posljedica tektonskih poremećaja. Poznato je da je otok Pag tektonska zona i poznate su priče da je Caska pod morem zbog tektonskih poremećaja. Općenito, u geološkim profilima kad su ljudi radili temeljenja kaže se da padine Paga sjeverno imaju sipine, mješavinu zemlje i kamena 3 do 4 metra , a one se smanjuju što idemo bliže moru. Naše kuće su su rađene na tom sloju sipine i ispod njih su čisti pijesci i oni muljeviti koji su vrlo porozni i kroz koje ide voda. Na dnu tih slojeva, koji su dubine 2 do 3 metra, nalazi se lapor koji je vodonepropusan i po njemu klizi voda što je dokaz da Pag ima dosta bunara i pokazuje da voda curi na plažama i na kontaktnim zonama između mora i obale. Znači, Pag je bogat tim vodama koje jednostavno klize po tom laporu. Južna strana takvog problema nema jer tih voda nema, naročito ova strana gdje je ¨Solana Pag¨ i gdje je lapor dosta visok . Tamo poslije kiše curi voda preko stare ceste za Košljun i po deset dana jer nema gdje oticati. U ovoj projektnoj dokumentaciji oni taj fliš nasiplju u dijelu južne vale da bi se napravila nova građevinska zona . Je li to material za nasipanje ili materijal koji se može pretvorit kao teren za građevinsku zone je pitanje za stručnjake, ali činjenica je da oni računaju na fliš ili lapor. On je poznat po tome da degradira što znači da ako se iskopa kanal i njegovo dno od lapora, on se raspada i stvara muljevitu zonu koja će ići ili u Pašku valu ili u Košljun. Prema tome održavanje takvog kanala bi bila velika poteškoća. Čudno je, premda je zakonski ispravno, da se prije radi studija utjecaja na okoliš nego da se radi ekonomska i gospodarska studija. Osim toga ,o projektu kanala se malo zna, a naročito u dijelu koji zadire u južnu valu i koji posebno zadire u Pašku valu. Može li netko zamisliti kakva bi to bila slika kanala npr. ispred kafe bara ¨Zec¨ dva velika nasipa i brodovi plove između tih nasipa. Mora se kopati barem 300 metara u Paškoj vali jer su dubine male, a paška uvala je sazdana na pijesku, na plažama. Ako produbljujemo južnu valu dolazimo do naglog ispiranja vode iz ovih slojeva o kojima smo maloprije pričali. Ako se ti slojevi naglo ispiru zbog većih strujanja mora te ako do dođe naglih ispiranja onih čestica od čega je sastavljeno i paško blato onda će doći do slijeganja terena. S prirodom se nije za igrati jer se to može dogoditi za pet, deset, dvadeset godina. Naše kuće su sve plivajuće. U Pagu niti jedan objekt nije napravljen na pilonima osim novog mosta i jednog dijela objekta nove solane. Čim su potrebni piloni zna se da nema temeljenja koje normalno da se radi u kamenu.“
Možemo zaključiti da zahvat može imati puno širi utjecaj, pa čak i na urbanističku jezgru grada Paga koji je stoljećima štitio građane Paga. U tom gradu se rodio i Bartul Kašić , tvorac prve hrvatske gramatike i općenito gramatike na području južno slavenskih naroda. „Isusovac Bartol Kašić (Pag, 15.kolovoza 1575. – Rim, 28. Prosinca 1650.) jedan je od najznačajniji hrvatskih velikana i najplodnijih pisaca 17.stoljeća. Bartol Kašić je veliki hrvatski jezikoslovac koji je od kraja 1599. Na novoosnovanoj Akademiji hrvatskog jezika predavao hrvatski i započeo njegovu standardizaciju. On je i razvijao taj izabrani književni jezik kao plodan pisac i pjesnik, prevoditelj Biblije i Rituala rimskog. Bio je vrstan teolog i jedan od prvih slavista, veliki misionar i papinski vizitator, cenzor knjiga i hrvatski ispovjednik u bazilici sv.Petra u Rimu i Loretu. Autor je Venefride, jedne od prvih hrvatskih tragedija, i prve Autobiografije u povijesti hrvatske književnosti.
Cijeli je svoj život potpuno posvetio Bogu, te kulturnom i duhovnom dobru svoga hrvatskog naroda koji je – kao „ostaci ostataka negadašnjeg slavnog hrvatskog kraljevstva“-upravo tada proživljavao jedno od najtežih razdoblja svoje povijesti.“ (Vladimir Hrovat)
Pag je oduvijek bio GRAD. I danas postoji kuća u kojoj se rodio i živio Bartul Kašić i koja ne bi smjela“ otkliziti“ u more zbog nakane malog broja ljudi .
Stari grad Pag dugo je odoljevao ratovima i osvajačkim pohodima. Kako bi izbjegli sve veća krvoprolića koja su se događala isključivo radi komercijalne eksploatacije soli stanovnici Paga odlučili su preseliti svoje domove u novi grad. Godine 1474 Pažani su se preselili u utvrđeni grad koji je isprojektirao Juraj Damatinac te su se sada mogli odbraniti od nasrtaja osvajača. Međutim 1844. Godine grad je pogodila kuga koja je odnijela više od 700 života. Spas od kuge Pažani su potražili u svom starom gradu zavjetovavši se svojoj Majci Božjoj da će je od toga dana pa zauvijek svake godine na isti dan u svečanoj procesiji na svojim rukama donositi u svoj novi grad Pag.
Svake godine 15.08. grad Pag posjećuju tisuće vjernika iz Hrvatske ali i sa svih starna svijeta. Kanal bi onemogućio ovaj stoljetni običaj, uskratio zavjet mnogobrojnim vjernicima i ugrozio tradiciju.
Ovu ideju kanal Grad Pag- Košljum smatramo osvajčkim pohodom i kugom današnjeg doba koja nas želi uništiti i nanovo preseliti.
Zar tako malo vrijedi jedan povijesni , stoljetni grad sa svim svojim stanovnicma? Kako ste mogli staviti i izglasati sramotnu Prometnu studiju (čiji je potpisnik jedan od aktera afere „Indeks“) u kojoj između ostalog piše: “To je grad morske soli bez koje je život u Pagu stoljećima bio nezamisliv. Danas je proizvodnja soli gotovo izgubila gospodarsko značenje, a njeno mjesto su preuzeli turizam, ugostiteljsvo, trgovina itd.“
Solana Pag je najrentabilinije poduzeće sa prihodom duplo većim prihodom od najvećeg turističkog centra i hrani 100 obitelji na OTOKU. Do ovog faraonskog projekta kanal Grad Pag – Košljun suživot trgovine, turizma i proizvodnje je uvijek bio neupitan.
Cijeli grad sa njegovom proizvodnjom, turizmom, stočarstvom uništavate radi:“Ukupne količine iskopa na trasi kanala kroz brdski masiv iznose oko 5 milijuna m3 za predviđenu širinu kanala s proširenjem...“(Prometna studija).
Kako je nastala ideja Kanala?
Povijest ideje kanala-
Arhitekt Milas daje ideju i u Prostornom planu iz osamdesetih godina prošlog stoljeća je ucrtan kanal koji ide od Košljuna do bazena Paške Solane. On kao takav nema izlaz na drugi kraj jer ga zatvara državna cesta D106. U svojoj biti je slijepo crijevo koje počinje u Košljunu i dolazi do državne ceste. Također u PPUG Paga iz 2003. Kao i u Županijskom Prostornom planu je on prikazan na isti način (ne postoji drugi kraj kanala, te ga nitko nije shvaćao kanalom odnosno ozbiljno). Izmjenama i dopuna PPUG Grada Paga radi usklađenja ZOP-om iz 2007. također je kanal prikazan na isti način. Tada je prikupljeno 600 potpisa građana Paga u peticiji protiv ovakvih Izmjena i dopuna, gdje je navedeno da su građani protiv i ovakvog kanala koji završava s državnom cestom (tj. nigdje), jer smo shvatili da se radi o ogromnom kamenolomu. To je poslije bilo i vidljivo iz Upute za izradu Studije (na stranicama MZOPUG-a- siječanj 2010. ) gdje se spominje preko 5 000 000 kubika kamena koji bi se trebao izvaditi, tako da se naša sumnja iz 2007. potvrdila.
Zaključak: da bi kanal bio kanal mora imati početak i kraj, t.j. ulaz i izlaz. Ono što se pokušava od siječnja 2010. godine je da taj izlaz kanala prođe kroz sam grad Pag protivno Županijskom planu gdje taj izlaz ne postoji, protivno PPUG Grada Paga, gdje također ne postoji. Pokušavate kroz UPU Grada Paga provući, prvo kroz tekstualni dio gdje su ubacili čl. 100 koji govori o izlazu kanal kroz grad Pag iako kanal ne pripada UPU koji je sada bio na javnoj raspravi, iako izlaz kanala nije bio ucrtan u kartografskom dijelu UPU-a, iako je rješenje protivno Županijskom Prostornom planu i PPUG Grada Paga.
Epilog: istovremeno s izradom UPU- a Grada Paga koji je bio na javnoj raspravi se rade druge Izmjene i dopune PPUG –Grada Paga i PUO za zahvat Grad Pag-Košljun. Smatramo da istovremenošću donošenja ovih prostorno planskih dokumenata i PUO-a se pogoduje investitoru.
Geostrateški problem koji se javlja kopanjem kanala. Sjetimo se Domovinskog rata i (ne)povezanosti Sjeverne i Južne RH. Tijekom rata je cijelli promet išao preko Paga, koji bi u ovom slučaju bio podijeljen fizički na dva dijela tj. povezan s dva pokretna mosta i jednim čvrstim. Zamislimo samo buru, nestanak struje ili još koji rat. Da je osamdesetih krenuto u provođenje ovog kanala, kako bi Sjeverna i Južna Hrvatska bile povezane. Prvo što su bombardirali u Domovinskom ratu je bio Paški most. Čovjek koji je nositelj zahvata za izgradnju Kanala grad Pag – Košljun ne živi u ovom gradu i ovaj grad mu ništa ne znači.
Temeljem naprijed navedenog, kanal grad Pag -Košljun nije u interesu građana, Grada Paga, a niti je u interesu Republike Hrvatske i tražimo da se isti briše iz Prostornog plana uređenja grada Paga.
Za Građansku inicijativu
Protiv kanala grad Pag – Košljun
Udruge: Cvit soli, Bataja, Udruga iznajmljivača
soba i apartmana Pag i
2112 potpisnika peticije
Prijedlog potpisuje 2112 građana potpisnika peticije kojeg dostavljamo u privitku ovog dopisa.
Odgovor slati na adresu:
Udruga Pažana “Cvit soli“
Prosika 21, Pag
|
